Nastavljamo vodič kroz Šibenik, danas je drugi dan, a razgledavat ćemo staru gradsku jezgru i zaploviti do Tvrđave sv. Nikole.
Dan prvi pronađi ovdje: Veliki vodič kroz Šibenik: itinerar za 3 dana po našoj mjeri (1/3)
Vrijeme je za rano dizanje, doručak, i nastavak razgledavanja Šibenika.
Nastavljamo obilazak stare Šibenske gradske jezgre
Jeste li znali kako se u Šibeniku nalaze 24 crkve? Dvanaest ih se koristi, a šest ih je u drugoj funkciji.
No o tome ćemo kasnije. Vrijeme je za naše prvo odredište nakon što ste popili kavu i malo chillali.
Kneževa palača nalazi se na obali, u staroj gradskoj jezgri. Ona je središte ureda gradske administracije i mjesto gdje se sastajalo Gradsko vijeće. Godine 1975. Dovršena je adaptacija Kneževe palače za potrebe smještaja Muzeja Grada Šibenika. Na žalost u vrijeme pisanja ovog članka im web nije radio ali mislim da je cijena ulaznice 5 eura.
Biskupska palača naslonjena je na katedralu sv. Jakova s morske strane. Riječ je o objektu iz sredine 15. stoljeća sa stilskim odlikama gotike i renesanse, nastalom na mjestu prve biskupske palače s kraja 13. stoljeća. Između Biskupske i Kneževe palače nalaze se sačuvana jedna od gradskih vrata Šibenika s morske strane tzv. Nova vrata koja su svoj konačan oblik dobila 1570. godine.
View this post on Instagram
Katedrala sv. Jakova je katedrala s prekrasnim pogledom na more (ili bolje rečeno samo Šibenski kanal, naime fun fact – pred Šibenikom teće bočata voda nastala spajanjem mora i vode slapova Krke) i meni osobno prekrasnom arhitekturom.
Građena je više od stotinu godina, tijekom 15. i 16. stoljeća, a jedinstvena je po tome što je kompletno izgrađena od kamena i to bez korištenja vezivnog materijala. Najznačajniji graditelji katedrale su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac. Tijekom stoljetnog razdoblja gradnje katedrala je nastajala izmjenama triju različitih stilova: gotičkog, gotičko-renesansnog i renesansnog. Ljepotom se posebno ističe impozantna kupola koja je bila pogođena u Domovinskom ratu, a danas je svojevrsni simbol Šibenika. Katedrala je poznata i po ikonografskim inovacijama među kojima posebno mjesto zauzimaju skulpture 71 glave na vanjskom dijelu svetišta za koje se smatra da su individualni portreti suvremenika Jurja Dalmatinca.
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedno je od najznačajnijih i najljepših graditeljskih ostvarenja u Hrvatskoj te je 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Osim brojnim sakralnim građevinama poput katedrale sv. Jakova, palačama i kućama plemića i pučana, portalima, butama i drugim znamenitostima, stara gradska jezgra se ističe ljepotom svog središnjeg gradskog Trga Republike Hrvatske.
Savjetujem vam da posjetite i katedralu ali i Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova Civitas sacra koji se nalazi u kalelargi, u palači Galbiani , a zbirna cijena ulaznica i za katedralu i interpretacijski centar je 5 eura . Više informacija pronađi ovdje.
View this post on Instagram
Krenimo prema Interpretacijskom centru, a dok hodamo savjetujemo vam da obratite pažnju na jedan divan mali spomenik. Nećete ga vidjeti ako gledate ravno ispred sebe ili prema gore, on se nalazi na fasadi uz sam pod. Ako volite pse, svidjet će vam se još više. Naime, riječ je o malim pojilicama iz 16. stoljeća, a na jednoj posudi je uklesan natpis “Amor d’Cani“, što znači “Ljubav prema psima”. Na ovom linku ćete pronaći super članak o pojilicama.
View this post on Instagram
Ispred ulaza u katedralu impresionirat će vas kip. Spomenik graditelju šibenske katedrale Jurju Dalmatincu, kojeg je oblikovao Jedan od najvećih kipara Ivan Meštrović i darovao ga Šibeniku. Kip je prije 55 godina podignut je na današnjem mjestu na Trgu Republike Hrvatske neposredno uz najveće Jurjevo djelo – katedralu svetog Jakova.
View this post on Instagram
Trg Republike Hrvatske u povijesnim dokumentima iz srednjeg i ranog novijeg vijeka zvao se „Plathea Comunis“ i najvažniji je javni prostor šibenske komune. Stoljećima je ovaj trg bio središte javnog društvenog života, a okružuju ga katedrala sv. Jakova, Velika loža (u novije vrijeme nazvana Gradskom vijećnicom) i Mala loža (Loža gradske straže). U neposrednoj blizini glavnog gradskog trga nalazi se i Kneževa palača, sjedište gradske vlasti u doba mletačke uprave.
Velika loža nalazi se na tom središnjem gradskom trgu, odnosno Trgu Republike Hrvatske, a podignuta je u renesansnom stilu između 1534.-1542. godine. U prosincu 1943. godine prilikom savezničkog zračnog bombardiranja u potpunosti je razorena te je nakon rata restaurirana. U Velikoj loži obavljalo se sudovanje, ali i različiti pravno poslovi, a Velika loža služila je i kao pritvor.
Sad se okrenite leđima prema katedrali prema Gradskoj vjećnici i krenite se penjati lijevim stepenicama gore. Doći ćete do malog balkončića, više kao niše uz stepenice s koje je pogled na katedralu još ljepši.
Sad kad ste pofotkali katedralu vrijeme je da krenemo prema Samostanskom mediteranskom vrtu sv. Lovre. Vrt je obnovljen i otvoren 2007., nakon što je gotovo sto godina bio zaboravljen. Sastavni je dio samostana sv. Lovre, a obnovljen je prema projektu arhitekta Dragutina Kiša. Jedini je samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj. U središtu vrta je zdenac, a oko njega raste ljekovito i začinsko bilje mediteransko bilje. Ovdje možete popiti i kavu i živati u miru ako već nije previše vruće.
View this post on Instagram
Spustimo se ponovno prema dolje. Ako i zalutate nema veze, uvijek ćete nekako doći na pravi put. To i je jedna od čari Šibenika i istraživanja uskih uličica.
U staroj gradskoj jezgri zanimljiv je i Trg s četiri bunara koji je zapravo gradska cisterna izgrađena 1453. godine. Budući da je Šibenik stalno oskudijevao vodom, za vrijeme mletačke uprave sagrađena je velika cisterna na nekadašnjem posjedu dominikanaca. To je jedina cisterna sagrađena izvan gradskih bedema. Nazvana je Četiri bunara po četiri bunara krune pomoću kojih se vadila voda iz cisterni.
Ako ste gladni, iznad trga se nalazi poznati restoran Pelegrini, pa ako ovo čitate prije puta – rezervirajte stol na vrijeme jer je pronaći mjesto izazov. Menu po osobi košta oko 200 eura. A, ako vam iznos nije baš pristupačan, uputite se prema restoranu Bava.
Uskačemo na brod i idemo prema Tvrđavi sv. Nikole
Vrijeme je da opet uskočimo na brod i otisnemo se put Tvrđave sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante u Šibeniku. Ona je jedinstvena renesansna građevina venecijanskog fortifikacijskog graditeljstva i izniman spomenik svjetske graditeljske baštine.
Izgrađena je na otočiću Ljuljevcu, na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Nikole po kojem je dobila ime. Gradnja tvrđave prema projektu mletačkog arhitekta Gian Girolama Sanmichellija započela je 1540 g. nakon pada grada Skradina pod osmanlijsku vlast, kada su Mlečani morali ojačati obranu Šibenika, svoje najvažnije strateške luke na istočnoj obali Jadrana.
Posebna vrijednost Tvrđave sv. Nikole jest u tome što je zadržala izvornu formu i rijetka renesansna arhitektonska rješenja, pa je tako 2017. upisana u Listu svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije ”Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”.
Posjet tvrđavi traje 2 sata, uključuje vožnju brodom od šibenske rive do tvrđave s pratiteljima na brodu i audio-vizualnim mobilnim vodičima sa slušalicama na samoj tvrđavi. Doživite jedinstveni panoramski pogled s mora na grad Šibenik, vožnju brodom kroz buffer zonu tvrđave sv. Nikole kao dijela značajnog krajobraza ”Kanal-luka”, prepunu mediteranske flore i faune, gdje se rijeka Krka spaja s morem, a litice kanala kriju nekoliko kulturno-povijesnih spomenika. Na samom koncu vožnje kroz kanal otkrijte zašto je tvrđava sv. Nikole jedinstveni dio svjetske kulturne baštine pod okriljem UNESCO-a.
View this post on Instagram
Cijena broda i ulaznice je 21 euro, a možete je kupiti online ovdje.
Posjet Tvrđavi sv. Nikole, radi zahtjevnih restauratorsko-konzervatorskih radova, za sada je moguć isključivo morskim putem, brodom u organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.
Brod za posjet Tvrđavi sv. Nikole pristaje na šibenskoj rivi, u blizini raskrižja Obale hrvatske mornarice i Obale dr. Franje Tuđmana, na mulu Krke.
Prodajno mjesto i info centar nalazi se preko puta mula, na adresi: Obala dr. Franje Tuđmana 4, 22000 Šibenik.
A red plovidbe je:
13.07. – 31.08.2024.: 10:00, 12:30, 15:00, 17:30
01.09. – 30.09.2024.: 10:00, 12:30, 15:00
01.10. – 20.10.2024.: 10:00, 12:30
Ako niste zainteresirani za obilazak tvrđave iznutra, ali biste ju svejedno htjeli vidjeti izvana, to ćete moći i sutra kad idemo na Prvić ili možete obuti dobre tenisice i zaputiti se u šetnju.
Šetnica uz Kanal sv. Ante je zaista spektakularna. Nije posebno naporna ali je izazovna po vrućinama. Stavite jak SPF, ponesite dovoljno vode i obavezno kakvu šiltericu ili šešir te uživajte u pogledima.
Na karti na linku ispod ćete vidjeti označen crveni pin kod tvrđave i još jedan na početku šetnice. Ako možete prošećite cijelim putem do tvrđave, a ako vas je uhvatila fjaka i samo želite vidjeti tvrđavu – možete i to jer do nje vodi divan drveni most po pličaku. Evo informacija ovdje.
View this post on Instagram
Za one koji žele znati više savjetujem novootvoreni Posjetiteljski centar ,,Kanal sv. Ante” koji se nalazi u uvali Minerska, jednoj od najpristupačnijih uvala Kanala sv. Ante, do koje se može doći kopnom, ali i morskim putem. Na lijevoj strani kanala vojska bivše Jugoslavije – JNA sagradila je kompleks vojnih objekata, skladišta i pristaništa s pripadajućom infrastrukturom te je ovaj prostor bio nepoznat čak i šibenčanima sve do prije dvadesetak godina jer je tamo pristup bio strogo zabranjen. Nisam bila pa vam ne mogu sasvim preporučiti, ali izgleda jako zanimljivo.
(Eto, nije mi jasno zašto ne spoje ta dva lokaliteta u jednu vožnju brodom, ali tako je kako je. Za Centar će vam trebati auto.)
Vrijeme je za večeru i chill. Sad se već dobro snalazite pa ćete mjesto odabrati sami, a nije loša ideja niti otići do Jezera u konobu Berekin ili Konjevrate u konobu Vinko (rezervirajte bar 2 tjedna unaprijed oba mjesta). Ili pojedite nešto usput i udobno se smjestite ispod stepenica koje vode u katedralu u kultnom Azimutu čija događanja možete pratiti ovdje.
