Fjaka. Riječ koja naizgled zvuči jednostavno, a opet u sebi nosi toliko slojeva značenja. Ona je nešto što treba doživjeti, osjetiti na vlastitoj koži, pa tek onda pokušati opisati riječima, a mi smo, iako mislimo da dobro znamo što znači fjaka (i vođeni dozom znatiželje), pitali ekipu na Redditu da nam probaju opisati fjaku. Ono što smo dobili su odgovori koji su nas nasmijali, ali i podsjetili na snagu te dalmatinske tajne umjetnosti.
Fjaka na Redditu
Postavili smo pitanje: “Kako biste nekome tko nije iz Hrvatske opisali pojam fjake? Kako vi osobno doživljavate fjaku i u kojim situacijama je najviše osjetite? Većinom se veže za Dalmaciju – što mislite zašto i je li to točno tako je geografski locirati?”
Odgovor vezan uz lokaciju nismo dobili ali smo zato uživali u ovim odgovorima:
- Vani ljeto, osmi mjesec, užeglo u mp3. Na terasi, puše neki vjetrić i dobro je u hladovini. U 1 popodne se napucaš za ručak kao tele, otkopčaš hlače jer stežu, pojedeš još fetu torte jer je “kao trebala”, zgrmio si pola litre radenske, sve se maknulo sa stola, kava. I onda fjaka stari udre. A naj radije bi samo dignuo noge na stolicu preko puta i zaspao. To je meni fjaka.
- Fjaka je kad se preždereš masne hrane pa te pukne inzulin ko majmuna i povuče sav šećer iz krvi pa si ko tromblon sljedeća 2 sata
- vidim da većina miša “šećernu i glutensku komu” kad se dobro najedeš pa si za ništa sa fjakom. Fjaka je stanje koje ne ovisi o spizi. Fjaka je spontana filozofska spoznaja da je sve za k**c i da se za ništa ne valja sekirat. Većinom je ta spoznaja produkt dalmatinskog duha. Mix sunca ,mora , galebova u letu, cvrčaka koji te bacaju u neku vrstu transa. Shvaćaš da su sve brige u životu uzaludne… Šlape na rige , španjulet u ustima, cvike za sunce , slobodna ispod ruke, bevanda ili kavica ….i šta je najvažnije …pomalo.
- Pusti mu pismu Tonći Huljić – Guštan
- Ima ta fjaka kad te otrupi al ima i ona posli lavura kad dodes doma pojedes i umoran ka bestija se samo izvalis na tih pol ure.
- Šumi more,
Val se pjeni,
Ebe se meni.
Fjaka kao zen stanja svakodnevice
Fjaka nije samo odmor, niti samo ljenčarenje – to je stanje duha. Zamislite ovo: ljetno poslijepodne, sunce visoko na nebu, temperature koje naginju prema 35°C. Ispred lokalnog dućana, na plastičnoj stolici sjedi čovjek s polupraznom limenkom piva. Gleda ispred sebe, ali ne razmišlja zapravo ni o čemu posebno. Nema užurbanosti, nema stresa. Ruka mu opušteno počiva na trbuhu, a ponekad je pridigne tek toliko da obriše znoj s čela. I tako satima. Piva se već odavno ugrijala – nema veze. Fjaka.
To je trenutak kad se sve uspori, kad postaje jasno da nema potrebe za žurbom jer, realno, nigdje se ne ide. U tom trenutku, sve što vam treba već je tu – hladovina, povjetarac i tišina. Ona je stanje u kojem se savršeno razumije kako vrijeme teče, ali ne postoji nikakav pritisak da se ono popuni bilo kakvom (ikakvom) akcijom.
Fjaka: Umijeće odustajanja od napora
Jedan od najzanimljivijih aspekata fjake je kako ona utječe na percepciju svakodnevnih aktivnosti. Svi znamo za one trenutke kada nam se čini da bi bilo najlakše pustiti sve obaveze i jednostavno ne raditi ništa. Bar ne ono što nije nužno. Fjaka je upravo to – umijeće odustajanja od nepotrebnog napora. Zamislite sliku: sjedite na betonskom molu, s nogama u moru, a sunce prži vaš stražnji dio leđa. U ruci držite ostatke rastopljenog sladoleda na štapiću kojeg vam se niti ne da obrisati s usana. Sve oko vas zrači spokojem i jedino što možete osjećati je apsolutni mir.
Fjaka je stanje koje nadilazi običnu lijenost – ona je trenutak u kojem razumijete da su svi vaši napori možda suvišni. Da, mogli biste ustati i obrisati taj sladoled, mogli biste promijeniti položaj da vam ne utrnu noge, ali zašto biste? Ona vam omogućuje da zaronite u trenutak i jednostavno pustite sve ostalo da ide svojim putem.
Fjaka u svakodnevici: Od rive do kauča
Naravno, fjaka nije rezervirana samo za trenutke uz more. Ona je prisutna u svakodnevici, bilo da se radi o rivi, lokalnom kafiću, ili čak vašem dnevnom boravku. Zamislite prizor: sjedite u kafiću, gledate u ljude kao u kakav nijemi film i polako srčete kavu. Valovi lagano udaraju o obalu, a vi osjećate lagani povjetarac koji vam miluje lice. Fjaka se uvukla u sve pore tog trenutka. Nema potrebe za razgovorom, nema žurbe da popijete kavu i krenete dalje. Ona vam dopušta da budete potpuno prisutni, ali na način koji je nevjerojatno lagan i oslobađajući.
Fjaka se može dogoditi bilo gdje, čak i dok sjedite na kauču ispred televizije. Možda emisija na TV-u ide u pozadini, ali vi zapravo ne gledate. Misli vam se gube negdje između današnjeg dana i sutrašnjih planova, a sve što osjećate je blaženi mir. Ona je tu da vas podsjeti kako ne morate uvijek biti produktivni – ponekad je najveća mudrost samo biti i pustiti stvari da se odvijaju same od sebe.
Za kraj: fjaka kao univerzalna istina
Fjaka je univerzalna istina koju ne trebate nužno razumjeti, ali ju trebate osjetiti. Ona je umjetnost uživanja u trenutku, bez obzira na sve što bi moglo doći nakon njega. U svijetu koji nas stalno potiče da budemo brži, bolji, produktivniji, podsjeća nas da je ponekad najveće postignuće jednostavno se opustiti i dopustiti životu da teče svojim tokom.
Ova tajanstvena dalmatinska filozofija života može se primijeniti na bilo koji kutak svijeta. I dok su odgovori s Reddita dodali svoj jedinstveni štih, jedno je sigurno – fjaka je osjećaj koji vrijedi doživjeti, gdje god se nalazili.
