Čarolija koralja na otoku Zlarinu: Muzej koralja – očuvanje kulturne i prirodne baštine otočkog života
Na otoku Zlarinu, u srcu šibenskog arhipelaga, krije se tajna koja je oblikovala identitet ovog prekrasnog otoka stoljećima – koralji. Koraljarstvo, najvažnija kulturna posebnost ovog otoka, sada je dobilo svoj glas u obliku Hrvatskog Centra Koralja. Ovaj centar, osim što priča priču o višestoljetnoj tradiciji koraljarstva, ima temeljnu misiju čuvanja i interpretacije kulturne, povijesne, tradicijske i prirodne baštine.
View this post on Instagram
Povijest koraljarstva na Zlarinu
Povijest Zlarina duboko je ukorijenjena u koralje. Koraljarstvo postalo je ne samo njihovo kulturno naslijeđe, već i najveća posebnost ovog otoka. Prvi pisani tragovi o Zlarinjanima kao najpoznatijim lovcima na koralje datiraju još iz 15. stoljeća. Od tada, crveni koralji postali su simbol i glavna gospodarska djelatnost Zlarina, a crvene koraljne grane provlače se kroz sve pore života, povijesti i tradicije Zlarina, „otoka koralja“.
Jedna od važnijih godina u bogatoj povijesti bila je 1808. kada su dobili ekskluzivno pravo izlova od Kvarnera do Boke kotorske. Nakon pronalaska novih koraljnih grebena na Siciliji krajem 19. stoljeća dolazi do pada vrijednosti koralja te Zlarinjani polako odustaju od koraljarstva. Kako bi se očuvala i oživjela tradicija koraljarstva, na otoku je 1931. godine osnovana ‘’Koraljarsko-spužvarska zadruga’’ koja je osim izlova imala prioritet organizirati i obradu koja se održala do današnjih dana.
Muzej koralja Zlarin: ispričana priča
Centar koralja Zlarin, otvoren kao “Crvena kakvu još niste vidjeli,” pruža posjetiteljima jedinstvenu priliku da uđu duboko u svijet koraljarstva i otočkog života. Postav centra, smješten na tri etaže prekrasno obnovljene kamene Kuće Kažerma, koristi suvremene tehnologije, virtualnu i proširenu stvarnost, audio zapise, edukativne izloške te klasične eksponate poput amfora i koraljnog nakita. Sve ovo čini posjet centru interaktivnim i informativnim iskustvom.
View this post on Instagram
Legenda o nastanku koralja
Koralji su čudo prirode, izgledom podsjećaju na biljke, ali su u stvarnosti životinje. Za mnoge narode, koralji su bili božanska stvorenja, a njihova ljepota bila je odraz tog božanskog podrijetla. Prema jednoj antičkoj legendi, crveni koralj nastao je kad je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Morske alge, natopljene krvlju iz Meduzine glave, stvrdnule su se i postale prekrasni koralji.
Crveni koralj: simbol ljubavi i zaštite
Crveni koralj, zakonom zaštićena dragocjenost Jadranskog mora, smatra se najljepšim koraljem. On je simbol ljubavi, odanosti, vjernosti i pokornosti. Osim toga, grančica koralja često se smatra zaštitom protiv zla i nalazi se iznad prikaza Bogorodice s djetetom.
View this post on Instagram
Otočka vjera u moć koralja
Na otoku Zlarinu, vjeruje se u čarobnu moć koralja kao zaštiti od mnogih bolesti, posebice kao zaštiti za trudnice i nerođenu djecu. Koralji nisu samo dragulji; oni su duboko ukorijenjeni u svakodnevni život otočana i čine neizostavan dio njihove baštine.
Zlarinjani su stoljećima bili poznati kao hrabri lovci na koralje. Ova tradicija prenosila se s oca na sina, iako nikada nije bila zapisana niti je postojao precizan način pronalaska crvenog koralja, koji se često nalazi na dubinama od 200 metara. Osnovno oruđe lovaca bilo je “križ sv. Andrije” ili inženj – izrađen od drveta i opterećen u sredini teškim kamenom koji ga je vukao na dno i dizao mreže s koraljima.
View this post on Instagram
Rituali lovaca na koralje
Prema predaji na dan polaska u lov cijelo bi mjesto bilo u svečanom raspoloženju. Ribari su se spremali za odlazak na nesiguran i opasan put. Tražeći zaštitu u Bogu, svi bi se redom na taj dan ispovjedili i pričestili. Nakon procesije, u kojoj bi lepršali barjaci i u kojoj bi sudjelovalo cijelo mjesto, župnik bi blagoslovio okupljene lađe u luci. U dubokoj bi šutnji ribari poredani u lađama, klečali gologlavi i skrušeno primili blagoslov. Poslije tog svečanog čina nitko više ne bi smio na obalu da kakvim nepromišljenim djelom ne okalja blagoslov i da sreća u lovu ne bi izostala. Žene bi ih darivale sirom, lukom i kvasinom, a oni bi im zauzvrat davali kolače (slatka peciva). Zatim bi se ribari pozdravili s prijateljima i znancima, izljubili s rođacima i djecom, a mnoštvo bi se razišlo. Žene ribara još bi ostale na lađama kod svojih muževa, da se počaste, ali već prije mraka lađe bi morale otići od obale i usidriti se u luci. Tom bi prigodom žena gospodara broda odriješila konop od lađe smočivši ga vlastitom mokraćom – kao dobar znak lova. Tek oko ponoći otišli bi iz luke u široko more, da ih “zle oči” ne pogode. Izvor: https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/
Najstariji koraljar je Ante Bebin koji je 31. svibnja 2024. Proslavio 103. rođendan!
Dokumentarani film o koraljima i s pričama koje vam priča baš Ante možete pogledati u muzeju, a mi Anti želimo lijepe i čim brojnije buduće rođendane. Samo nek je zdravlja.
View this post on Instagram
Muzej koralja: očuvanje prirode i baštine
Osim što priča priču o koraljarstvu, Muzej koralja i samim time Centar koralja Zlarin promiču važnost očuvanja morskog okoliša i biološke raznolikosti pod vodom. Crveni koralj nije samo dragocjen komad nakita; on je ključan za očuvanje života u moru. Centar potiče svijest o očuvanju okoliša i odgovornom korištenju resursa, čineći ga inspirirajućim i edukativnim mjestom.
Centar koralja Zlarin postaje integralni dio otočkog identiteta, oživljavajući priču o koraljima i otočkom životu. Ovaj jedinstveni kulturni centar poziva posjetitelje da dublje razmisle o odnosu između čovjeka i prirode te potiče svijest o važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine. Otok Zlarin, svojim očaravajućim okolišem i bogatom poviješću, čeka da svaki posjetitelj upije ovu priču i postane dio njezine budućnosti.
View this post on Instagram
O postavu Muzeja koralja
Autorica postava je Ana Katurić koja je inovativnim dizajnom- multimedijom, filmovima, zvučnim zapisima i fotografijama na inovativan način ispričala priču o koraljima i Zlarinu. Muzeološki koncept Centra potpisuje Goranka Horjan.
Postav je osmišljen na način da reinterpretira povijest otoka, tradiciju koraljarstva, život specifičnog lokaliteta i ljudi, ali istodobno naglašava i dimenziju zaštite prirode. Zahvaljujući suradnji brojnih institucija od Muzeja grada Šibenika, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Hrvatske radiotelevizije, KUD-a Koralj i drugih, postav je dobio višeslojnu interpretaciju koja naglašava vezu otoka i mora. (Izvor: https://hckz.hr/o-hckz/)
Kako do Zlarina i Centra koralja te koja je cijena ulaznice?
Na Zlarin je moguće doći redovnom linijom Jadrolinije iz smjera Šibenika, Vodica, Prvić Šepurine i Prvić Luke. Također, do Zlarina je moguće doći i taksi brodovima iz Šibenika, Vodica, Prvić Šepurine i Prvić Luke. Centar koralja otvoren je radnim danom i vikendom od 9 do 21 sat, a ulaznica stoji 7 eura za odrasle i 5 eura za učenike i studente.
Radno vrijeme centra je svaki dan od 9 do 21 sat, a na Zlarin možete doći redovnom linijom Jadrolinije iz smjera Šibenika, Prvić Luke, Prvić Šepurine i Vodica.
Photo: hckz.hr
