Skip to main content

U našim predivnim krajevima Hrvatske, gdje Jadransko more šapuće priče o našoj bogatoj povijesti, postoji stanje uma poznato kao fjaka.  

To nije samo riječ; to je način života, simbol naše kulture koji seže u samu srž našeg identiteta. 

Ulazak u fjaku nikako nije nagao ili nasilan; baš naprotiv, to je suptilan proces u kojem se postupno prepuštate osjećaju smirenosti i uronjavate u dubinu trenutka. To je osjećaj kada se sve oko vas čini sporo i nevažno, kada vam je um oslobođen briga i napetosti, a tijelo prepušteno uživanju u trenutku. Kao da se vrijeme zaustavlja, dok svaki korak postaje lakši, a dah dublji.  

Miris mora, zvuk valova ili jednostavno sjedenje na terasi uz šalicu kave – sve to može biti okidač koji vas vodi u to magično stanje opuštenosti i bezbrižnosti. Ovaj suptilni proces uranjanja u osjećaj smirenosti odjekuje kroz miris mora i zvuk valova, oblikujući magično stanje opuštenosti. Riječ “fjaka” potječe iz latinskog, talijanskog, te u konačnici dalmatinskog dijalekta, a s vremenom je postala ključni dio hrvatskog kulturnog identiteta, reflektirajući spor način života i uživanje u malim radostima. 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Andrea Pavić (@miffyandrea)

Smatra se da riječ vuče korijene iz talijanskog jezika, od riječi “fiacca”, koja se prevodi kao “lijenost” ili “pospanost”.  

Ne čudi nas to, iako mi to shvaćamo ipak malo drugačije i nevjerojatno teško nam je opisati stanje fjake na najbolji i najtočniji mogući način. Slično je i sa osjećajem sreće. Sreća za svaku osobu može značiti nešto drugo, ali jedno znamo – to je jedan divan osjećaj. 

Zamislite šetnju dalmatinskim kamenim ulicama, gdje se miris lavande miješa s morskim povjetarcem, a vrijeme usporava u opuštajućem ritmu. Tu se otkriva suština fjake, pozivajući nas da uživamo u jednostavnim trenucima života. 

Naš jezik nosi duboku povijest, mješavinu latinskog, slavenskog i mediteranskog utjecaja. Svaka riječ nosi sa sobom priču našeg naroda, slikajući portrete naše upornosti i otpornosti kroz stoljeća. 

No, fjaka nije samo jezični fenomen. To je poziv da se prepustimo trenutku, da uživamo u malim radostima bez žurbe ili stresa. Dok sunce zalazi, naši se ljudi okupljaju u obalnim kafićima i konobama, dijeleći smijeh i pjesmu i priče koje odjekuju kroz noć. 

Kad se brige tope poput sladoleda 

Fjaka je prisutna u svakoj šalici kave i svakom razgovoru. U svakom “eee”, “aaaa” i “ae!”. Ovdje se vrijeme ne mjeri satom, već kroz ljepotu zajedništva i dijeljenja iskustava. 

U srcu dalmatinskog mentaliteta leži poseban odnos prema vremenu i druženju, što se najbolje očituje u ritualu ispijanja kave. Za razliku od drugih zemalja gdje se kava često popije u žurbi, u Dalmaciji se kava ispija satima, postajući ne samo napitak već i simbol opuštanja i socijalizacije. U kafićima duž obale, ljudi se okupljaju kako bi uživali u trenucima bez vremenskog ograničenja, razgovarajući, promatrajući prolaznike ili jednostavno gledajući kako sunce zalazi nad morem. Ovaj spor i opušten pristup životu odražava duboko ukorijenjenu vrijednost društvenosti i uživanja u sadašnjem trenutku, što je bitno obilježje hrvatskog mentaliteta, posebno u regiji Dalmacije.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Sonja Dvornik (@sonjadvornik)

Dok ljudi uživaju u kavi i opuštenom razgovoru, stresni misli postupno blijede, zamijenjeni osjećajem mira i zadovoljstva. Osim toga, socijalni aspekt ispijanja kave doprinosi osjećaju povezanosti i podrške, što može smanjiti osjećaj usamljenosti i tjeskobe. 

Da bismo zaista razumjeli naš jezik, moramo zaroniti u njegove nijanse i ritmove. To je jezik koji dira ne samo naš um, već i naša srca, spajajući nas kroz emocije i osjećaj pripadnosti. 

Dok putujemo duž obale, postajemo pripovjedači vlastitih priča. U slikovitim selima ili na udaljenim otocima, osjećamo fjaku svuda oko nas. Ona nas poziva da zastanemo, udahnemo, odmorimo, promislimo i cijenimo male radosti života. 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Marijana Batinic (@marijanabatinic)

Na kraju, ljepota našeg jezika nije u njegovoj složenosti, već u njegovoj sposobnosti da uhvati srž ljudskog iskustva. To je jezik topline i gostoljubivosti, pozivajući nas da uživamo u fjaci i pronađemo utjehu u nježnom zagrljaju našeg predivnog mora, sjajne spize, žive čakule. 

 

FOTO: Instagram @miffyandrea

 
Close Menu

Muzeološke aktivnosti projekti su neprofitne udruge Muzej fjake – Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake.

Udruga “Muzej fjake” osnovana je 2023. godine s ciljem provođenja različitih kulturnih, umjetničkih i edukativnih aktivnosti kako bi istražila fenomen fjake – osjećaja i običaja uvjetovanih geografskim položajem Dalmacije. Cilj je promocija fjake unutar i izvan Hrvatske, promicanje umjetničkog stvaralaštva afirmiranih i neafirmiranih umjetnika Dalmacije te poticanje suvremene umjetnosti i kulture tematski vezane uz to područje.

Temeljna platforma Udruge je Muzej fjake, koja sadrži tri međusobne povezana, ali odvojena segmenta – online Muzej fjake, Magazin sporog življenja i Institut fjake.