Skip to main content

Kada putujte obalama Jadranskog mora, neizbježno ćete naići na jedan od najizražajnijih simbola mediteranske kulture – suhozide. Ovi kameni zidovi, koji se protežu duž obale Dalmacije, ne samo da oblikuju krajolik, već i čuvaju bogato nasljeđe koje seže u daleku prošlost. 

Suhozidi pričaju priču povijesti

Povijest suhozida u Dalmaciji seže u antiku. Rimljani, koji su naseljavali ove prostore, prepoznali su vrijednost ove građevinske tehnike i koristili su je za izgradnju terasa i obrambenih zidova. Ovi drevni spomenici nisu samo svjedoci rimskog utjecaja na područje, već i primjer vještine gradnje koja je preživjela kroz stoljeća. 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Saša Luketin (@sasaluketin)

Suhozidi su imali razne funkcije u dalmatinskom krajoliku. Od zaštite od vjetrova i erozije do označavanja granica posjeda, ovi kameni zidovi su bili neizostavan dio svakodnevnog života ljudi na obali, a njihova građevinska tehnika, koja se temelji na suhoj montaži kamenja bez upotrebe veziva, postala je prepoznatljiv znak identiteta ovog područja. 

Najimpresivniji primjeri suhozida u Dalmaciji mogu se pronaći na otocima poput Hvara, Brača i Visa, ali i duž obale od Zadra do Dubrovnika. Ovi kameni zidovi nisu samo građevinski spomenici prošlosti, već i važan dio lokalne ekologije i biodiverziteta. Tisuće metara suhozida oblikuju terase koje omogućuju poljoprivrednu proizvodnju na strmim padinama, čuvajući plodnost tla i podržavajući tradicionalne načine života zajednice. 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by BRNE vino & ulje 🍷🫒 (@vina_brne)

Dok se svijet brzo mijenja, suhozidi su postali izazov za očuvanje. Urbanizacija, promjene u poljoprivrednoj praksi i erozija tla prijete ovim drevnim spomenicima. Stoga je važno podsjetiti se njihove vrijednosti i uloge u očuvanju kulturne baštine i lokalnog identiteta

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by J U L I (@julijana_sajkovic)

Inicijative poput UNESCO-ve zaštite suhozida kao nematerijalne svjetske baštine, kao i lokalne manifestacije poput Dana suhozida, podsjećaju nas na važnost očuvanja ovih kamenih čuvara prošlosti.

Zbog uloge suhozida u oblikovanju karakterističnog krajolika primorske Hrvatske, kao i sve manjeg broja graditelja koji se koriste tom tehnikom, umijeće gradnje suhozida 2018. godine upisano je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Kroz njihovo očuvanje, čuvamo ne samo građevinsko nasljeđe, već i priču o zajednicama koje su oblikovale krajolik Dalmacije kroz stoljeća. Suhozidi su više od kamenih zidova; oni su spomenici snazi ljudske zajednice i trajna veza s našom prošlošću. 

Pogledajte priču o suhozidima na Google Arts & Culture platformi i saznajte zašto su suhozidi neizmjerno važni.

Kartu suhozida možete pronaći OVDJE.

Close Menu

Muzeološke aktivnosti projekti su neprofitne udruge Muzej fjake – Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake.

Udruga “Muzej fjake” osnovana je 2023. godine s ciljem provođenja različitih kulturnih, umjetničkih i edukativnih aktivnosti kako bi istražila fenomen fjake – osjećaja i običaja uvjetovanih geografskim položajem Dalmacije. Cilj je promocija fjake unutar i izvan Hrvatske, promicanje umjetničkog stvaralaštva afirmiranih i neafirmiranih umjetnika Dalmacije te poticanje suvremene umjetnosti i kulture tematski vezane uz to područje.

Temeljna platforma Udruge je Muzej fjake, koja sadrži tri međusobne povezana, ali odvojena segmenta – online Muzej fjake, Magazin sporog življenja i Institut fjake.