U srcu Dalmacije, među uskim stazama i plodnim vinogradima, leži jedan od najizuzetnijih dragulja kulturne baštine – kamena čipka. Nježno isprepletena od stoljeća iskustva i strpljivog rada, ova umjetnost odražava istinsku čaroliju kamenih zidova koji se podižu s obalom Jadranskog mora. Kao simbol suptilne ljepote i tehničke virtuoznosti, kamena čipka, kako je često nazivaju, nije samo građevinsko čudo već i duboki izraz povezanosti s okolinom i naslijeđem koje traje kroz vjekove. Kroz ovo poetično tkivo kamena, otkrivamo priču o Dalmaciji – njezinoj snazi, nježnosti i trajnoj ljepoti.
Kamena čipka, izražaj koji se često koristi za opisivanje suhozida, predstavlja umjetnost gradnje od prirodnog kamena koja stvara tanke, često izuzetno precizne, i estetski privlačne strukture. Ovaj naziv dolazi od načina na koji suhozidi, kroz svoje složene uzorke i mreže, podsjećaju na delikatne uzorke ručno izrađene čipke. Kamena čipka, osim što predstavlja tehnički izazovan građevinski poduhvat, također odražava i suptilnu ljepotu koja je rezultat pažljive i vješte obrade kamena.
Dani suhozida na Hvaru
Tako, u srcu Jadranskog mora, otok Hvar izranja iz njega kao dragulj, no, iza te idilične kulise skriva se bogata povijest i kulturno nasljeđe, od kojih je jedan od najimpresivnijih, a možda i najmanje poznat, suhozid. Ova drevna građevinska tehnika, koja seže u duboku prošlost Mediterana, postaje središte pozornosti tijekom prvih Dana suhozida na Hvaru.
View this post on Instagram
Uređenjem Japnenice na Roskarsnici, vapnenice na raskršću starog komunskog puta od Velog Grablja prema Starom Gradu, održao se niz aktivnosti koji su oživjeli duh prošlosti i istaknuli važnost očuvanja suhozida. Organizirani u suradnji s udrugom Pjover, Dani suhozida na Hvaru održali su se od 13. do 17. ožujka, nudeći bogat program koji obuhvaća uređenje suhozida, stručna predavanja, izlete i radionice za sve generacije.
Jedan od najznačajnijih događaja tijekom ovog perioda je otvaranje skupne izložbe fotografija pod nazivom “Naše Gomile” u galeriji Arsenal u Hvaru. Izložba, koja je održana na 80. obljetnicu prve zračne snimke suhozida u Velom Grablju, nudi uvid u ljepotu i nestanak kamene čipke otoka Hvara kroz objektiv umjetnika poput Ive Pervana, Borisa Kragića i drugih.
Predsjednik udruge Pjover, Ivan Zaninović Grande, istaknuo je važnost očuvanja suhozida kao spomena na napore naših predaka koji su kroz teški rad izvlačili maksimum iz škrte zemlje kako bi osigurali opstanak svojih obitelji. U sklopu prvih Dana suhozida, najavljena je i inicijativa za proglašenje prostora oko Velog Grablja suhozidnim parkom, dodatno naglašavajući želju za očuvanjem kulturnog identiteta ovog mjesta.
Priča o suživotu ljudi s okolinom
Suhozidna tehnika gradnje seže daleko u prošlost Mediterana. Njegova povijest nije samo priča o građevinarstvu, već i o suživotu ljudi s okolinom. Prvi suhozidi na Hvaru nastali su kao zaštita od vjetrova koji su često puhali s mora, stvarajući izazovnu okolinu za poljoprivredu. Poljoprivrednici su brzo shvatili važnost ovih kamenih zidova kako bi zaštitili svoje usjeve i terase od erozije i održali plodnost tla.
View this post on Instagram
Kroz stoljeća, suhozidi su postali neizostavan dio života na otoku Hvaru. Osim svoje praktične uloge u poljoprivredi, suhozidi su označavali granice posjeda i pružali sklonište za stoku. Njihova građevinska tehnika postala je umijeće koje se prenosilo s koljena na koljeno, oblikujući identitet ovog mjesta.
Najimpresivniji primjer suhozida na Hvaru možemo pronaći u selu Velo Grablje. Ovo etno-eko selo ne samo da je dom nekih od najbolje očuvanih suhozida na otoku, već je i nositelj UNESCO-ve povelje za zaštitu suhozida kao kulturno-materijalnog dobra RH.
Njegove kamenite ulice i terase svjedoče o dugoj povijesti ljudskog naseljavanja i truda uloženog u oblikovanje ovog krajolika.
Danas, dok se suhozidi na Hvaru suočavaju s izazovima suvremenog doba, poput urbanizacije i promjena u poljoprivrednoj praksi, važno je podsjetiti se njihove vrijednosti i značaja za lokalnu zajednicu. Očuvanje suhozida ne znači samo čuvanje građevinskih spomenika prošlosti, već i njegovanje veza s tradicijom i identitetom ovog otoka.
Kroz inicijative poput Dana suhozida na Hvaru, nadamo se promicanju svijesti o važnosti očuvanja suhozida i njihovoj integraciji u turističku ponudu otoka. Suhozidi nisu samo kamen na kamen; oni su živi spomenici naše prošlosti i podsjetnik na snagu ljudske zajednice koja je oblikovala ovaj prekrasan otok. U čuvanju kamene čipke otoka Hvara, čuvamo i dio nas samih.
Foto: Instagram, Unsplash Marcus Löfvenberg
